Planina Risnjak (Veliki Risnjak 1528 m) dio je gorskog praga Hrvatske a pripada Dinarskom sistemu koji se pruža od istočnih Alpa do Šarsko – pindskog gorja, obuhvaćajući sjeverozapadno područje Gorskog kotara. Ta nevelika krška gora, smještena na dodiru oštrog daha Alpa, pitomog podneblja Jadrana, kontinentalnih odlika Panonske nizije i gorske svježine Dinarida, godine 1953. proglašen je nacionalnim parkom. Zbog uticaja vrlo raznolikih klimatskih, geoloških, petrografskih i drugih faktora ovdje se održala vrlo raznolika flora i fauna.
Na prijedlog hrvatskog botaničara Ive Horvata, 15. jula 1953. godine je ovo područje proglašeno nacionalnim parkom, ukupne površine 3014 ha, a kasnije prošireno na 6400 ha te pored središnjeg dijela masiva Risnjaka obuhvata i planinski masiv Snježnika te hidrogeomorfološki spomenik prirode - izvor rijeke Kupe zajedno sa njenim gornjim tokom.
Područje Nacionalnog parka Risnjak podijeljeno je na dvije zone - zona stroge i zona usmjerene zaštite. Ukupno više od 4600 ha potpuno je zaštićeno područje i van bilo kakve djelatnosti - prepušteno samo prirodnom djelovanju.
U užoj zoni Parka susrećemo veliki broj prirodnih znamenitosti izuzetne ljepote zbog kojih je to područje i uvršteno u najviši stepen zaštićene prirode. NP Risnjak je vrlo dobar primjer visinskog rasčlanjenja u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu.
Pravo bogatstvo Nacionalnog parka Risnjak predstavlja u prvom redu količina i raznovrsnost vegetacijskog pokrova. Tako je na ovom malom području razvijeno više od 30 biljnih zajednica, od toga klasifikovano 14 šumskih zajednica. Upravo te osobite i veličanstvene šume Risnjaka bile su u prošlosti izuzete od prekomjernog iskorištavanja što je uslovljavalo njihovu nepromijenjenu vegetacijsku sliku do današnjih dana.
Na ovom području razlikujemo dva skupa biljnih zajednica - one na plitkoj, vapnenačkoj podlozi i zajednice na silikatnom kamenu, oskudnom karbonatima. Tako područje Risnjaka u najvećoj mjeri prekriva zajednica šume bukve i jele koja u višim dijelovima prelazi u zajednicu pretplaninske bukve s ureznicom, dok je u visinskim dijelovima to klekovina bora s kozokrvinom. Od ostalih zajednica spomenimo: šuma jele i smreke, šuma jele s rebraćom, šuma crnjuše i crnog graba.
Travnjačka vegetacija takođe je vrlo brojna i raznovrsna, od čega je posebno zanimljiva planinska flora stjenovitog vrha Risnjaka.. Pored alpskog kotrljana, srebrnog stolisnika, dlakavog pjenišnika, zvjezdanog ljiljana, potrebno je istaknuti runolist, koji je pod posebnom zaštitom.
Bogatstvo faune usko je povezano uz vegetacijski pokrov. Istraživanja sprovedena na ovom području govore o velikoj zastupljenosti buba što dokazuje raznolikost životinjskog svijeta. Potrebno je navesti brojnost leptira (više od 100 vrsti, nekoliko endemskih podvrsta ...) što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Od ostalih životinjskih vrsta navedimo: veći broj puževa, potočni rakovi, potočna pastrva i lipljan u vodama rijeke Kupe; čak više od 50 vrsta ptica (orao zmijar, sova velika ušara, ...)
Zanimljivo je navesti da pored ostale divljači (jelen, srna, divokoza, divlja svinja, puh, vjeverica) ovdje obitavaju tri "velike zvijeri" Evrope: ris, vuk i medvjed za koje je uz prethodnu najavu moguće organizovati i posmatranje - posebno u zimskim mjesecima.
NP Risnjak smješten u najšumovitijem području zapadne Hrvatske, na sjeverozapadu Gorskog kotara , u neposrednoj je blizini grada Rijeke, glavnog saobraćajnog pravca Rijeka – Zagreb, te susjednog slovenskog grada Kočevja. Sama Uprava parka sa njegovim glavnim ulazom, te pansion NP Risnjak smješteni su u tipičnom goranskom mjestu Crni Lug koje će Vas privući svojom slikovitošću i vedrinom, a udaljena je od Delnice svega 12 km. Udaljenost od grada Rijeke iznosi 35 km, a od Zagreba 140 km.
“Među vrletnim risnjačkim stijenama i dubokim provalijama, u divnim crnogoričnim i bjelogoričnim šumama neka živi nesmetano biljni i životinjski svijet, a čovjek neka prolazi njegovim stazama pun poštovanja pred velikom prirodnom cjelinom u koju je zašao” - Dr Ivo Horvat.
No comments:
Post a Comment